Naš divan naziv je Zavičajnog rječnika Jazavice, Roždanika i ostalih mjesta zapadne Slavonije, autora Mije Gašparovića, poljoprivrednog savjetnika u mirovini, koji je uz svoj profesionalni rad s poljoprivrednicima, proteklih 15-ak godina bilježio i riječi svoga zavičaja, rodnog sela Jazavice i susjednog sela Roždanika u bivšoj općini Novska. Riječnik je predstavljen 22. veljače u mjesnom domu u Dragaliću u nazočnosti brojnih gostiju, uzvanika, prijatelja, poljoprivrednih savjetnika, kao i čelnih ljudi županije, predstavnika okolnih općina na čijem području je radio kao poljoprivredni savjetnik te novinara i snimatelja Vjekoslava Hudolina i Vlade Vincetića. Domaćin je bila općina Dragalić, a uvelike su održavanju ove svečanosti riječi pomogle i članice Udruge žena „Tkanica“, koja djeluje na području općine Dragalić.
Izdavač Riječnika je Radio Bljesak d.o.o. Okučani, suizdavač Tiskara „Arca“ Nova Gradiška, redaktor dr. sc. Jozo Marević, autorov profesor iz novljanske Gimnazije, recenzenti prof. dr. sc. Ante Bežen i Ante Selak, dugogodišnji profesori na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu te prof. Ante Juretić. Riječnik je tiskan u nakladi od 500 primjeraka. Promociju je vodio Mato Višić, direktor Radio Bljeska. Tiskanje rječnika „Naš divan“ financijski su pomogli: Brodsko-posavska županija i općine Dragalić, Gornji Bogićevci, Okučani i Vrbje.
Namjera je autora bila, i, kako je rekao, sveta dužnost, oteti od zaborava jezik svojih pradjedova i sačuvati ga za buduća pokoljenja, jer su nam ga preci namrli kao nešto najvrjednije i najsvetije, istaknuo je i prilikom predstavljanja ovog vrijednog djela ujedno zahvaljujući svima koji su pomogli da ugleda svjetlo dana.
-Kriterij odabira tih riječi, nema neki jezikoslovni istraživački poticaj, nego je to samo pokušaj očuvanja autohtonog jezika, a tom očuvanju je zaprijetila nadiruća i razarajuća globalizacija. Ona je razarajuća samo onda kada se tome prepustimo. Uz sva materijalna dobra i usprkos svakodnevnim životnim tegobama, koje tako često opstojnost znače, svaki narod, svaki kraj i svako selo gordo se prepoznaje po jeziku. Popisujući riječi, pojmove, izreke, s tugom sam se sjetio mnogih dragih sumještana i rođaka koji su ih izgovarali u prošlom stoljeću, pretprošlom i davno prije. Morao sam to učiniti zbog njih, ali još više zbog mladog naraštaja, jer se mnogi pojmovi iz seoskog života i gospodarstva zbog tehničkog napretka više ne koriste, pa neka naši potomci sada i ubuduće imaju ukoričenu uspomenu na „divan“ svojih predaka. Konačno: neka rječnik bude spomenik svim majkama koje su nas naučile govoriti tim i takvim jezikom- naglasio je, među ostalim, autor kako na predstavljanju tako i u Proslovu rječnika.
Rječnik je stvaran po zahtjevnim jezičnim normama i sadržava, uz ostale leksikografske normative, etimološke eksplikacije, usporednice, komparativne lingvističke predloške i obuhvaća približno 3.500 jezičnih jedinica. Potvrdio je to predstavljajući Rječnik prof. dr. sc. Jozo Marević, koji je kao stručnjak sugerirao autoru da se rječnik obvezno treba akcentuirati, navesti gramatički status i opsežnije objasniti porijeklo riječi, a na autorovu zamolbu to je i učinio.
– Autor želi da taj jezik ne ostane jezik prošlosti, nego da bude i jezik budućnosti. Da se mladi naraštaji sjećaju viceva, priča, čijanja i prela, odnosno djedovskog jezika, kojim su bila začinjena ta događanja. Ali sastaviti ovakav Zavičajni rječnik nije bilo ni malo lako. Bijaše to izazov. Trebao je ispitati i provjeriti porijeklo svakog pojma i usporediti ga s drugim europskim jezicima. Budući da jezik živi s čovjekom, da se razvija i mijenja, valjalo je dodatno osluškivati svakodnevni živi govor, sustavno i adekvatno obraditi i koncipirati sve pojmove onako kako oni stvarno žive u jeziku naših ljudi, govornika toga jezika. Ali i komparirati sve pojmove s onim službenima baš onako kako su usustavljeni u hrvatski kodus. Upravo zbog toga korisnici će u rječniku naći pregršt zanimljivosti. Ovakav rječnik sazdan na životnoj empiriji zaista je kulturno blago ovoga zapadnog slavonskog kraja, napose Jazavice i Roždanika. Zato naš kolega Mijo jest i ostat će vjerodostojni svjedok vremena- istaknuo je predstavljajući rječnik prof. dr. sc. Jozo Marević.
Svečanost je , kao i duše okupljenih oko ovog vrijednog uratka, oplemenio i Mijin prijatelj Dragan Došlović izvedbom slavonskih pjesama uz gitaru. Posebna je bila pjesma o Jazavici i Roždaniku za koju je riječi napisao Mijo Gašparović, a uglazbio Aleksandar Šandor Pavišić.
U Zaključku recenzije prof. dr. znanosti Ante Bežena navedeno je kako je Zavičajni rječnik Jazavice i Roždanika znalački sastavljen te svojim pristupom obradi zavičajnih riječi zadovoljava recentne standarde ovakvih rječnika, a na mnogo mjesta ih i proširuje, odnosno nadmašuje. -Osobita mu je kvaliteta iscrpno objašnjavanje pojedinih riječi iznošenjem njihove opširne etimologije, proširenosti inačica te potvrda u lokalnom govoru i anegdotama. Time rječnik osim leksikografskog dobiva i šire etnografsko značenje i vrijednost. Rječnik je značajan doprinos hrvatskoj zavičajnoj leksikografiji s tim da se u opisu i tumačenjima značenja pojedinih riječi mogu naći i podatci zanimljivi i za standardni hrvatski jezik. Djelo je to koje treba popularizirati, jer bilježi i čuva za buduća vremena dio hrvatske jezične narodne baštine, pomno prikupljene i uspješno stručno obrađene- istaknuto je u Zaključku Recenzije prof. Bežena.
Zahvalnost za ovu knjigu, ali i dosadašnji rad i doprinos razvoju OPG-a, ali i prostora na kojima je radio autor izrazio je u ime domaćina Zvonimir Karlik, načelnik općine Dragalić, potom dožupan i saborski zastupnik Davor Vlaović ističući i Gašparovićev doprinos daljnjem radu Ureda savjetodavne poljoprivredne službe u Gornjim Bogićevcima (djelokrug rada do Novske). Zahvalnost je Miji Gašparoviću za sve godine uspješne suradnje uputio i župan Brodsko- posavski Danijel Marušić ističući izuzetnu važnost ovoga rječnika, kao i potrebu da i sami zapisujemo jer što nije zapisano, kao da se nije niti dogodilo.
Među okupljenima na predstavljanju ovoga Rječnika, zahvalio se, među ostalim, i Antun Karlik za svu pomoć koju je Mijo Gašparović pružao poljoprivrednicima, a posebno je naglasio njegov izniman ljudski pristup svakom sugovorniku i poštovanje koje je pokazivao prema svakom čovjeku. Zahvalu je u ime općine Gornji Bogićevci uputila Mara Klarić, pročelnica jedinstvenog upravnog odjela; Jasminka Klarić, voditeljica Narodne knjižnice i čitaonice „Grigor Vitez“ Gornji Bogićevci pozvala je autora na predstavljanje Rječnika u spomenutoj knjižnici, a poziv mu je stigao i iz Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ iz Zagreba. Poljoprivredna savjetnica Marija Milašin u zaključku je ovog iznimno emotivnog susreta, natopljenog tradicijom i Slavonijom naglasila kako je Mijo bio i ostao čovjek i prijatelj.
Ukratko o Miji Gašparoviću
Rođen je 10. srpnja 1950. godine u selu Jazavica kod Novske u zapadnoj Slavoniji. Gimnaziju je završio u Novskoj, diplomirao na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer ratarstvo. Na istom fakultetu završio je postdiplomski studij iz ekonomike poljoprivrede i obranio magistarski rad „Utjecaj komasacije zemljišta na troškove transporta“.
U 40. godina radnog staža obavljao je razne poslove u poduzećima i ustanovama. Na području bivše općine Novska radio je 22 godine. Na području Brodsko-posavske županije (općine Dragalić, Gornji Bogićevci, Okulani, Stara Gradiška) u poljoprivrednom savjetodavstvu radio je 18. godina; napisao brošure:Organsko-biološko peradarstvo, Priručnik za vođenje obiteljskih gospodarstava, Organsko-biološko gospodarenje, Uzgoj bukovača, Ribogojstvo u obiteljskim gospodarstvima.
Za radio-postaju „Bljesak“ Okučani nekoliko godina uređivao i vodio emisiju za selo i poljoprivredu, te, po potrebi, pripremao priloge punih 18. godina.
Tekst i foto: Radio Bljesak
